Maslina

Povijest Masline

Nešto o Božanskoj biljci - maslini

 

Povijest Masline

Maslinaina je od pamtivijeka prisutna na Zemlji. Tako su još u mlađe kameno doba naši preci sakupljali i plodove divlje masline, o čemu svjedoče i arheološki nalazi njenih koštica u spiljama, stari i više od 9.000 godina. Prva su stabla kultivirana i posađena prije 5-6 tisuća godina na području Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina proširila Mediteranom. Tu je, kao jedna od najstarijih i najvaž nijih biljnih kultura, snažno obilježila život ljudi i postala simbolom toga područja.

Maslina, Olea europaea L., dakle, biljna je vrsta mediter anskog podneblja. Zastupljena je s dvije podvrste: divlja maslina, Olea europaea oleaster Hoffm te pitoma, kultivirana maslina, Olea europaea sativa Hoffm. Divlja maslina je samonikla i rasprostranjena po cijelom Mediteranu u sastavu makije. Kod nas je također prisutna kao sastavni dio biljne zajednice česmine. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo. Ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod. Bila je korisna kao podloga i oprašivač pitome masline. Ulje od divlje masline često se preporučivalo u medicinske svrhe. Čovjek je strpljivim radom preobrazio oleastera u pitomu maslinu. Kultivirao je više stotina sorti pitome masline različitih svojstava. Prema namjeni dijele se na uljarice, stolne sorte i sorte podobne za proizvodnju ulja i konzerviranih plodova za jelo.

Maslinova biljka i njeni proizvodi postaju tako temelj prehrane, njome se trgovalo i plaćalo, te liječilo i uljepšavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolička značenja, pa je, između ostalog, postala simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti i mudrosti. Neobično važna i gotovo besmrtna, u očima ljudi mogla je nastati samo božanskom voljom, pa su je u mitovima stvarali bogovi, a u kršćanstvu je, primjerice, simbol Božje providnosti i brige za Božju djecu.

Maslina je zaista posebno, gotovo čudotvorno drvo. Ona je dugovječna, pa njena stabla mogu doživjeti i više tisuća godina. Maslina raste na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca. Njeno je stablo nisko, vijugavo, kvrgavo i ispucalo, čvrsto i otporno čak i na truljenje. Listovi zimzelene masline obnavljaju se svake tri godine, plodove daje nakon sedam, a najveći urod tek nakon dvadeset godina.

Maslina u antičkoj Grčkoj

Maslinu su na područje antičke Grčke donijeli trgovci, Feničani i Egipćani, a arheološka istraživanja govore da su prva stabla posađena oko 3 000. godine prije Krista na Kreti. Tisuću godina kasnije započeo je i organizirani uzgoj i trgovina, pa maslina postaje jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura, s jednako važnom ulogom u svakodnevnom životu ljudi i cjelokupnom razvoju grčke civilizacije.

 

U antičkoj Grčkoj masline su bile toliko važne da je po Solonovom zakoniku bilo zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po masliniku.Kazne su bile oduzimanje imovine, protjera ili čak i osuđa na smrt. U svakodnevnom životu ulje se koristilo i kao izvor svjetlosti u uljnim lampama, sredstvo za podmazivanje alata, a od tvrdog i čvrstog drva maslinovog stabla izrađivale su se drške za sjekire i ostali alat, pokućstvo, ali i oružje.

O značaju masline, njenom porijeklu i uzgoju raspravljali su i pisali mnogobrojni grčki filozofi, povjesničari i liječnici. Hipokrat je tako prepisivao maslinovo ulje za više od šezdesetak različitih bolesti i poteškoća sa zdravljem. Maslina je imala važnu ulogu i u životu antičkih ratnika i sportaša. Sportaši su se mazali uljem prije vježbanja i natjecanja kako bi svoje mišiće učinili što elastičnijima i spremnijima za fizičke aktivnosti. Pobjednicima na olimpijskim igrama i ostalim natjecanjima, ali i uspješnim vojskovođama, stavljali su se na glavu vijenci od maslinovih grančica. No, pobjednici u sportskim natjecanjima nisu nagrađivani samo maslinovim vijencima, već i amforama punim maslinovog ulja.

 

Maslina u mitovima i simbolima

Maslina je u mitovima drvo koje su po predaji stvarali bogovi. Tako se u Egiptu njeno stvaranje pripisuje božici Izidi, u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog Ištar, a bila je i simbol etruščanskog boga Turana.

Stari  grčki mit pripisuje nastajanje stabla masline božici mudrosti Ateni.

Zbog čvrstoće i otpornosti svojega stabla, ona je simbol snage (primjerice, Herkules je bio naoružan toljagom od maslinovog drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa). Ona je i simbol vjernosti i odanosti, pa stoga ne čudi što je Odisejev i Penelopin bračni krevet načinjen na panju drva masline.

U Bibliji se spominje više od tisuću puta. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude. Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu kao simbol pomirenja Boga i ljudi. Na slikama s prikazom ukazanja anđela Gabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. S mnogo takvih grančica, narod je proslavio Isusov ulazak u Jeruzalem. Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusov križ, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva, golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu, znak prestanka srdžbe Božje i pomirenja s ljudima, što je kasnije preraslo okvire kršćanstva i postalo općeprihvaćenim simbolom mira.

 

 

 

Vrijeme u Istri

Video

Marketing

Naši partneri

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 18 

Statistika

Posjete Sadržajima : 176647